U našim nizinskim krajevima utvrde su se gradile od drveta (palisade), što je rimska i slavenska tradicija, a potom od lomljenog kamena i opeke. Obrambeni nasipi grade se i od zemlje, a pojačavaju se kamenom oblogom ili drvenim gredama. Nakon pronalaska baruta (XIV. stoljeće) utvrdama su općenito dograđene kule. Kružne kule na bedemima na našim se prostorima javljaju dosta kasno, od druge polovice XV. stoljeća.
O srednjovjekovnoj virovitičkoj tvrđavi postoji u pisanoj građi spomen o njezinom postojanju. Kada vladar u XV. i XVI. stoljeću izdaje povelju velikašu za Viroviticu, osim opisa međa i prava, spominje da uz grad i županiju velikaš dobiva i utvrdu - castrum Virovitica.
U vrijeme osmanske vlasti (od 1552. do 1684. godine) Virovitica je postala granična tvrđava, obnovljeni su i produbljeni zemljani jarci s vodom, a izgrađen je i masivan bedem od drvenih palisada i nabijene zemlje.

I kao što je turska najezda uglavnom uništila prethodne slojeve naselja, to isto učinila je i rekonkvista krajem XVII. stoljeća oslobodivši ove krajeve osmanlijske vlasti. U tom burnom razdoblju, kada je Viroviticu zauzela carska vojska 1684. godine, osim suvremenih vojnih izvještaja, napisano je nekoliko kronika, a poznato je i nekoliko grafika/bakroreza koje prikazuju pad turske Virovitice.
Antikvarijat Biblos iz Zagreba ponudio nam je početkom 2008. godine, na otkup bakropis Virovitice, otisnut vjerojatno, za mapu veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. Na ovom grafičkom listu osim Virovitice u gornjem dijelu prikazan je Osijek.
Ovo je iznimno zanimljiv prikaz Virovitice iz vremena oslobođenja od osmanske vlasti. Bakropis vrlo vjerno prikazuje izgled utvrđenog grada okruženog širokim kanalom ispunjenim vodom. Iza gradskih zidina na uglovima pojačanih okruglim kulama vidimo krovove kuća, nekoliko tornjeva i minaret. Uokolo je prikazan veliki vojni tabor, veduta prikazuje trenutak topničkog napada i kretanje pješaštva. Ispod vedute nalazi se legenda kojom je pobliže protumačeno deset numeriranih zgrada i područja.

Legenda:
Virovitica je utvrda u Slavoniji između Drave i Save, pod opsadom 11. srpnja 1684. i zatim zauzeta od carske hrvatske vojske.
1. Turska džamija
2. Dvorac
3. Kuća suca i crkvenog poglavara muslimanskih vjernika
4. Stražarske kule
5. Opkop po kojem su usađene turske zastave
6. Podnožje opkopa čine zidine
7. Glave kršćana izložene na kolcima
8. Vojnički logor kršćana
9. Jarak s vodom
10. Četiri reda hrastova posađenih naokolo tvrđave za bolju obranu

Grafički prikaz Virovitice u potpunosti odgovara srednjovjekovnoj slici utvrđenog grada s vodenim opkopom. Imamo li u vidu da je na legendi naznačeno da je prikazana opsada od 11. srpnja 1684. (grad je oslobođen 25. srpnja 1684.) pred nama je vrlo vjeran prikaz Virovitice pred oslobođenje od osmanske vladavine.
Arheološka istraživanja uz sjeveroistočni ugao dvorca prema rubu povišenja potvrdila su postojanje kružne kule, tj. artiljerijskog bastiona građenog tijekom prve polovice XVI. stoljeća. Zidanje opekom i kamenom povezanih vapnenim mortom. Na zapadnoj kosini parka provedena arheološka istraživanja otkrila su ulaz u srednjovjekovnu virovitičku tvrđavu. Prema nalazima konzervatorskih istraživanja (provedena 2004. i 2005. godine) na sjevernom pročelju prizemlja dvorca Pejačević (sagrađen 1804. godine) pronađen je originalni zid od kamena i cigle i kameni prozorski okvir, dio srednjovjekovne virovitičke tvrđave.

Literatura:
Ivanković, G.M., Prikaz Virovitice u mapi veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 157-160. Sabolić, D., Središte Virovitice: Od utvrde do dvorca Pejačević, 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 101-117. Sekulić-Gvozdanović, S. Srednjovjekovni burg - jezgra urbanizma kasnije Virovitice, Virovitički zbornik 1234.1984., Virovitica, 1986., str. 339-344.

Veduta je službeno predstavljena virovitičkoj javnosti, 17.05.2008. godine u prostorijama Gradskog muzeja Virovitica.

Dubravka Sabolić