Najstarije naseobine ljudi na virovitičkom području susrećemo u obližnjem brdskom zaleđu Bilogore. Tu su nedvojbeno obitavali najstariji paleolitski ljudi koji su bili lovci ili sakupljači hrane, a kretali su se prostranstvima od brdskih lokaliteta do šumskih lovišta u blizini rijeke Drave. Zimi su odlazili dalje na zapad do svojih pećinskih skloništa u kojima su uz vatru i prikupljene zalihe, čekali da prođe zima. Starije paleolitsko stanovništvo nestalo je relativno brzo, a zamijenilo ga je mlađe i naprednije neolitsko.

Ta novija populacija bavi se isključivo poljoprivredom i stočarstvom, a prebivaju u prvim stalnim selištima s malim nastambama u obliku pletara ili busara, koje su često poluukopane u zemlju. Na terenu oko današnje Virovitice u vremenu prethistorije, živjela su razna ilirsko panonska plemena, o kojima danas ponešto znamo isključivo preko arheoloških nalaza. Prve sigurnije informacije o ovdašnjim plemenima i naseljima, donose antički zemljopisci. Tadašnjim panonskim krajolicima oko rijeke Drave dominirale su i dalje, prostrane hrastove šume, i gotovo neprohodne močvare. U 6. Stoljeću, u ovdašnje krajeve su počeli pristizati Slaveni i Avari. Od važnijih događaja koji su se tada zbili, treba spomenuti pobjedu Hrvata nad Avarima, i od tog trenutka na čitavom prostoru savsko-dravskog međuriječja, dominiraju Slaveni.