14. listopada - Bela IV, ugarsko-hrvatski kralj izdaje u Virovitici "Datum in villa Vereueca", povelju, kojom podjeljuje i potvrđuje povlastice gradu Samoboru.
16. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "apud Wereuzha" - "Zlatnu bulu", kojom Zagreb dobiva privilegij slobodnoga kraljevskog grada.
21. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "Datum in Wereucha", potvrdu, kojom potvrđuje povelju bana Dionizija o prodaji obavljenoj između bratstva Bratila i Jako te župana Abrahama i njegova brata Nikole. Za Zagreb je osobito važna 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju "Zlatnu bulu" od kralja Bele IV. Kada je pod pritiskom Mongola i Tatara i njihove pobjede nad ugarskom vojskom 1241. godine na rijeci Šajo, kralj Bela IV. bio prisiljen bijegom u Hrvatsku potražiti spas, skrasio se i u Zagrebu. Tadašnji slabo utvrđeni grad nije izdržao provalu, bijaše porušen i spaljen kao i sama katedrala. Kralj se sklonio u utvrđene dalmatinske gradove i u njima dočekao mongolsko povlačenje iz Hrvatske. Bojeći se novih provala, kralj posebnu pažnju posvećuje obrani zemlje.
Spoznavši da mu samo utvrđeni gradovi mogu pružiti zaštitu i oprijeti se osvajaču, upravo na njima zasniva svoj novi obrambeni sustav, služeći se institutom "kraljevskih i slobodnih gradova". Godine 1242. Bela IV. u Virovitici, svojom ispravom, nazvanom "Zlatna bula" prema dvostrukom zlatnom pečatu koji joj daje vrhunsku važnost i potvrdnu snagu, podjeljuje Zagrepčanima na brdu Gradec, mnoge sloboštine. Prema legendi, tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top, pod uvjetom da se svaki dan iz njega puca, kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava točno u podne, službeno od 1. siječnja 1877. godine.
Sama povelja pisana je crnom tintom na pergamentu visine 460 mm, širine 575 mm, latinskim jezikom. Pismo je vrlo čitko (gotička minuskula), a inicijali su bogato iluminirani. Na savinutom dnu pergamenta ovješen je dvostrani zlatni pečat, promjera 68 mm, debljine 7 mm, a šuplje unutrašnjosti. Avers prikazuje kralja Belu IV. na prijestolju sa svim insignijama, krunom, žezlom i jabukom. Na reversu se nalazi ugarski grb, štit s dvostrukim križem. Brižno čuvan stoljećima, taj se temeljni gradski privilegij od 1915. godine, nalazi na pohrani u trezoru Hrvatskog državnog arhiva.
