Iz "VirovitiÄana" broj II. dne 24. ožujka 1907. godine.
Dok ovo piÅ¡emo valjda će već hrvatski sabor zavrÅ¡ti svoje zasjedanje, a da u korist naroda nije stvorio niti jednog zakona, već dapaÄe kako izgleda, joÅ¡te mu jedan teret viÅ¡e naprtio na leÄ‘a, a to je poviÅ¡ica plaćah puÄkom uÄiteljstvu iz - nameta. Nije dosta Å¡to narod plaća i te kako velike daće, sada mjesto da ga novi "narodni" ljudi odterećuju, sada zahtijevaju da mu se i namet poveća. Evo na pr. Virovitica iz nameta daje uÄiteljstvu preko 30.000 kruna, zar je ona u stanju joÅ¡te toliko doprinjeti iz nameta? NipoÅ¡to! Svako priznaje da je uÄiteljstvo mizerno plaćeno, ali neka im se iz poreza poboljÅ¡a plaća.
Preinakom samo jednog paragrafa moglo se naÅ¡em narodu i te kako pomoći, ali oni kod zelenog stola, ne razumiju biede naroda. S nama pita sav narod zaÅ¡to nisu vlastelinstva u nametu izjednaÄena sa svakim drugim poreznikom? ZaÅ¡to nije preinaÄen lovski zakon? Pa zakon o bezplatnom peÄenju rakije. Gdje je borba za financijalnu samostalnost?
NaÅ¡ se narod joÅ¡te dobro sjeća, kako su neki baÅ¡ danas vladini pristaÅ¡e vikali na skupÅ¡tinah za financijalnu samostalnost. Evo u nas n.pr. dr Oto GavranÄić, paroli Lukić, dr Žanić itd., a danas njihovi ljudi glasuju u saboru proti financijalnoj samostalnosti. Nije li to skrajni nemoral zagovaranje naroda na najnepoÅ¡teniji naÄin. Na silnu viku narod je rezolucionaÅ¡e poslao u sabor, da se bore za narodne pravice, a oni ga tako prevariÅ¡e.
Pred 3. svibnja vikali su rezolucionaÅ¡i na sva usta, dolje sa maÄ‘arskim jezikom na hrvatskim željeznicam, danas u saboru, gdje je pravo mjesto za to - Äkome kao somovi. ÄŒekali smo, sve će doći po redu, a eto sabor je na koncu a narod je dobio - dugi nos.
Kraj svih tih razloga nije ni Äudo da narod bježi hrpimice u Ameriku, jer je naÅ¡ porezni sustav napet do skrajnosti. Eto tako ratar sa par jutara zemlje, malom kućicom i - osmero nejake djeÄice plaća i preko 80 kruna poreza a gdje je namet i sto drugih Ä‘avola. Evo obrtnik, neima pod bogom niÅ¡ta do svog zanata i alata time obskrbljuje veliku obitelj, ali mora da plaća 120 kruna poreza itd. Tome bi se prije svega moralo doskoÄiti, to je preÄe od zakona o nazivu mjestah, neodvisnosti sudaca "Äistoći" izbora itd.
Narodu je doÅ¡lo već do guta, njegova porezna žica već je prenapeta, neće li mu doći spas bilo od kuda, dogoditi će nam se kao Rusiji i Rumunjskoj doći će do agrarnog bankrota - seljaÄke revolucije.
Zato pomozimo narodu dok nije prekasno.
